Stvari koje možda niste znali o Iranu i Perziji: Gradovi, matematika, medicina... i parfemi

Na prostoru Irana u 6. stoljeću pr. Kr. nastalo je Ahemenidsko Carstvo, koje je u vrijeme najveće ekspanzije obuhvaćalo oko 5,5 milijuna četvornih kilometara i vladalo nad gotovo polovicom tadašnjeg svjetskog stanovništva, prenosi punkufer.hr.

Perzija i Perzijanci

Ceremonijalna prijestolnica Perzepolis, izgrađena oko 518. pr. Kr., prostirala se na više od 125 tisuća etvornih metara i danas je pod zaštitom UNESCO-a.

Osnivač carstva Kir Veliki 539. pr. Kr. osvojio je Babilon, a njegov nasljednik Darije I. reorganizirao je državu u oko 20 satrapija i izgradio Kraljevsku cestu dugu približno dvije i pol tisuće kilometara, čime je unaprijedio upravu i trgovinu.  Perzijski vrtovi, simetrični, s fontanama i kanalima simbolizirali su raj i harmoniju i inspirirali su vrtove u Indiji (Taj Mahal), Španjolskoj (Alhambra) i širom islamskog svijeta.

Perzija je u u ranom srednjem vijeku već razvila metode ekstrakcije mirisa iz cvijeća i voća. Ovdje je zabilježen i prvi sustavni pristup proizvodnji parfema koji se proširio na Europu i Bliski Istok.

Zemlja i ljudi

Perzijski jezik, farsi, pripada indoeuropskoj obitelji i danas ga govori više od 70 milijuna ljudi kao materinski jezik. Samo glavni grad Teheran ima više od 9 milijuna stanovnika u užem gradskom području, dok šire područje metropole broji više od 14 milijuna ljudi.

Najviši vrh zemlje, Damavand, visok je 5610 metara i najviši je vulkan u Aziji. U pustinji Lut satelitska mjerenja zabilježila su temperaturu tla od 70,7 stupnjeva, jednu od najviših ikad izmjerenih na Zemlji.

Iran raspolaže s približno 10 posto svjetskih zaliha nafte i oko 17 % zaliha prirodnog plina. Oko 90 do 95 posto muslimanskog stanovništva pripada šijitskoj grani islama, što zemlju čini najvećom šijitskom državom na svijetu. Nakon revolucije 1979. uspostavljena je Islamska Republika s kombinacijom izabranih institucija i vjerskog vodstva.

Matematika, medicina, školstvo

Perzijska civilizacija dala je izniman doprinos matematici. U 9. stoljeću znanstvenik Muhammad ibn Musa al-Khwarizmi sustavno je razradio algebru; njegovo djelo „Al-Kitab al-mukhtasar fi hisab al-jabr wa-l-muqabala“ dalo je naziv pojmu algebra. Iz njegova imena potječe i riječ „algoritam“. U 11. stoljeću Omar Hajam razvio je preciznu reformu kalendara s pogreškom od približno jednog dana u oko 5.000 godina, što je bilo točnije od julijanskog kalendara.

U medicini je posebno važan liječnik i filozof Ibn Sina, poznat na Zapadu kao Avicena. Njegovo djelo „Kanon medicine“, napisano početkom 11. stoljeća, sustavno je obradilo dijagnostiku, farmakologiju i kliničku praksu te je u europskim medicinskim školama korišteno kao standardni udžbenik sve do 17. stoljeća. Djelo je sadržavalo opis više od 700 lijekova i detaljne kliničke opservacije temeljene na empirijskom pristupu.

Stopa pismenosti danas prelazi 85 %, a u visokom obrazovanju sudjeluju milijuni studenata. Zemlja je razvila snažan znanstveni sektor - prema međunarodnim bibliometrijskim podacima posljednjih desetljeća bilježi se višestruko povećanje broja znanstvenih radova u područjima inženjerstva, medicine i prirodnih znanosti.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad